Ideja o Panonskim jezerima brutalno je napadana, od tada je bilo četiri miliona posjetilaca

U intervjuu za Deblokadu gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović približio je faze nastanka jednog od sadašnjih najznačajnijih turističkih dragulja u BiH. Iako na početku osporavana ideja o Panonskim jezerima, sada je turistička ljetna top destinacija u BiH. Saznajte kako je razvijan ovaj posjećeni kompleks, ali i koji su ostali realizirani značajni projekti u Tuzli.

DEBLOKADA: Gospodine Imamoviću, medijski izvještaji govore da Panonska jezera pružaju kvalitetan ugođaj za odmor. Kako su nastala i kako su se širila ova slana jezera?

IMAMOVIĆ: Do ideje za Panonska jezera došao sam slučajno. Na tom prostoru smo prije šesnaest godina imali močvaru koja je služila i kao divlja deponija. Slana voda je izbijala na površinu, ranije su vjerovali da je to moguće spriječiti nasipanjem zemlje i svega ostalog. Prilikom jačih kiša, pomiješana sa oborinskim vodama, močvarna voda se izlijevala i formirala jezero mutne vodurine na glavnoj saobraćajnici u gradu. Zamislio sam gradnju rezervne posude, koja bi bila dublja od površine na kojoj je cesta, kako bi ta rezervna posuda mogla primiti veće količine vode i tako spriječiti izlijevanje na cestu, pa tako dati pumpama vremena da se postepeno oslobode prevelike količine vode i odvedu je do korita rječice Jale. Kada smo moji saradnici i ja sebi postavili pitanje problema koji mogu nastati dužim nekretanjem i neprečišćavanjem vode u rezervnoj posudi, shvatili smo da je tretman prečišćavanja slane vode preskup za jednu rezervnu posudu.

Tad mi je sinulo da to neće biti skupo ukoliko bude u funkciji kvaliteta života građana i ako bude ostvarivalo dobit. Zašto praviti rezervnu posudu koja neće koristiti nikome, osim sprječavanju plavljenja Sjeverne saobraćajnice. Odlučili smo se za gradnju plaže, za kupalište i akumulaciju sa slanom vodom. Kada sam prilikom utvrđivanja Budžeta saopštio da predlažem gradnju vještačkog slanog jezera koje će riješiti probleme o kojima sam vam govorio i služiti kao kupalište sa slanom vodom, skoro niko nije u to povjerovao. Tada sam doživio najgrublje osporavanje mog rada u karijeri. Napadi i osporavanja bili su veoma, veoma grubi, brutalni. Te daleke 2003. godine zamislio sam veliku akumulaciju sa površinom vode od 21.000 kvadratnih metara. Nismo imali dovoljno novca, pa smo, za početak, izgradili jezero čija će površina vode biti 11.000 kvadratnih metara.

Na otvorenje prvog slanog jezera 18.7.2003. godine, došlo je 25.000 građana! Na prvo slano jezero nasrnuli su kupači, mnogobrojni gosti i bio sam iznenađen prevelikim odzivom. Preveliki priliv gostiju, pomogao je ostvarenje moje prvobitne vizije, pa smo 2008. godine izgradili drugo slano jezero kao i slapove sa bazenima, a 2012. godine izgrađeno je treće slano jezero. Dakle, 2003. godine moj cilj je bio 21.000 kvadratnih metara površine slanog jezera, a danas imamo 25.000 kvadratnih metara površine vode. Slana jezera su u okviru kompleksa od sedam hektara, sa arheološkim parkom, geološkim muzejom, mnogim ugostiteljskim i rekreativnim objektima. Kompleks Slanih jezera u Tuzli, dobio je drugu nagradu na planeti, za 2012. godinu i to od UN-ove Svjetske turističke organizacije (UNWTO), kompleks je do danas posjetilo više od četiri miliona posjetilaca. Voda je besprijekorno čista, uređenost plaže na najvišem svjetskom nivou, Tuzla je postala najatraktivnija ljetnja turistička destinacija u Bosni i Hercegovini.

DEBLOKADA: Šta kažu brojke o posjećenosti? Posjetioci, zarada?

IMAMOVIĆ: Posjećenost je prevazišla naša očekivanja. Kompleksom slanih jezera upravlja, u ime Grada Tuzle, javno komunalno preduzeće „Panonika“, firma radi dobro i najvažniji je faktor razvoja turizma u Tuzli. Sve veći broj posjetilaca natjerao nas je da što brže i što bolje uredimo grad, 2003. godine napravili smo prvo slano jezero, 2004. Soni trg kao turistički trg, 2006. Arheološki sojenički park najveći takve vrste na jugu Evrope, 2006. riješili problem redukcija vode, 2007. otklonili uzrok slijeganja tla, 2009. izgradili Trg slobode kao najveći i najljepši trg u Bosni i Hercegovini, 2012. uredili centralni gradski park, izgrađen je i hotel Mellain, čija je investicija vrijedna oko stotinu miliona eura, izgrađeni i hotel Tehnograd, Miris dunja, Royal, Golden, Dorah i mnogi drugi, kao i mnogi moteli i hosteli, razvio se privatni smještaj, ljudi grade i iznajmljuju apartmane i sobe, historijska jezgra je ljeti prepuna gostiju, dobro je to ugostiteljima i trgovcima, razvijamo turizam, kojeg prije skoro da nije ni bilo u Tuzli. Najvažnije je to da smo građanima Tuzle život učinili kvalitetnijim i da je njima ljeti bolje nego bilo kome u Bosni i Hercegovini, što dokazujem činjenicom da nam ovdje na ljetovanje dolaze gosti iz cijele Bosne i Hercegovine, regije, Evrope i svijeta.

DEBLOKADA: Da li radite nešto na tome da se u BiH, ali i dijaspori, sazna o ovim jezerima? Imate li pomoć institucija, turističkih zajednica i agencija u tome da se dodatno privuku posjetitelji? Kako sazanjemo mnogi i odustaju od posjete susjednim državama i morskoj obali nakon dolaska na Panonska jezera jer kažu da tu imaju kompletan ljetni ugođaj.

IMAMOVIĆ: Na tome dosta radimo, ali treba nam vremena. U ovoj priči smo tek petnaestak godina, uz napomenu da se sa kampanjom, dok nismo riješili redukcije vode, preuredili Sjevernu saobraćajnicu i istorijsku jezgru, nismo dovoljno trudili. Šta ako vam dođu gosti, a nemate vode, nemate turističke trgove, lijepo uređene parkove i trgove?! Razvoj tuzlanskog aerodroma, također, značajno doprinosi razvoju turizma u Tuzli. Za sada, broj gostiju se iz godine u godinu povećava.

DEBLOKADA: Koji su srodni projekti u tuzlanskom kraju? Da li će Tuzla nastaviti da bude sve ljepša i privlačnija, ne samo turistima, već i stanovnicima, investitorima? Šta se radi na tome?

IMAMOVIĆ: Tuzla, prije svega treba da bude sve bolja i ljepša svojim građanima. Osnovni cilj je da građani Tuzle imaju što kvalitetniji život i da žive u što ljepšem i udobnijem gradu. Ako je Tuzla dobra svojim građanima, tek tada može biti dobra i gostima i turistima. Svake godine gradimo nešto novo, pogotovo kad je u pitanju komunalna infrastruktura, ulaganje u kulturu i sport, u socijalnu politiku. Projekte, čija je realizacija u toku, mogao bih dugo nabrajati. Najveći je projekat dugoročnog vodosnabdijevanja do 2035. godine, unaprijeđenja daljinskog grijanja, davanje poticaja za grijanje na toplotne pumpe umjesto na fosilna goriva, a radi kvalitetnijeg zraka, niz projekata gradnje cesta, podrške mladima, podrške osobama treće životne dobi… Veoma smo uporni u davanju poticaja za zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, dajemo poticaje za razvoj proizvodnje, radimo na stvaranju uvjeta za razvoj privrede, na privlačenju direktnih stranih investicija.

DEBLOKADA.COM

Podijeli